Stručne medicinske izraze nije uvek lako razumeti. Ovaj odeljak vam omogućava fleksibilno i lako traženje značenja često korišćenih medicinskih izraza na ovoj internet stranici.
Beta 2-mikroglobulin u serumu
Protein koji se uobičajeno nalazi na površini belih krvnih zrnaca i čija je koncentracija povezana sa brojem ćelija multiplog mijeloma u telu, najbolji je pojedinačni pokazatelj opterećenja tumorom.
Bens-Džonsov protein
Slobodni laki lanci imunoglobulina koji se izlučuju u urin kod nekih pacijenata sa mijelomom.
Biopsija limfnog čvora
Postupak uzimanja uzorka tkiva iz limfnog čvora.
Biopsija koštane srži
Postupak izvlačenja koštanog fragmenta koji sadrži koštanu srž.
Blasti
Nezrele mijeloidne ćelije u koštanoj srži i perifernoj krvi koje nisu potpuno diferencirane.
Koštana srž
Deo unutrašnjih sunđerastih koštanih tkiva gde se formiraju krvne ćelije (bela krvna zrnca, crvena krvna zrnca i trombociti).
Kalcijum
Najzastupljeniji mineral u ljudskom telu, važan za zdrave kosti i zube.
Kalorija
Jedinica energije. Svaki makronutrijent (ugljeni hidrati, masti i proteini) koji se unese u telo transformiše se u energiju. Energetska vrednost hrane (i kalorijska) varira u zavisnosti od njenog sastava: masti proizvode oko 9 kalorija po gramu, dok proteini i ugljeni hidrati proizvode oko 4 kalorije po gramu.
Ugljeni hidrati
Jedan od tri makronutrijenta (druga dva su masti i proteini) koji čine našu ishranu. Postoje u različitim oblicima i predstavljaju glavni izvor energije za telo.
CAT (Kompjuterizovana Aksijalna Tomografija)
Tehnika dijagnostičkog snimanja pri kojoj se podaci prikupljaju putem prolaska raznih snopova X - zraka kroz pogođeno područje, a koje obrađuje računar i stvara trodimenzionalnu sliku.
KKS – kompletna krvna slika
Kompletna krvna slika određuje različite parametre, uključujući broj ćelija (bela krvna zrnca, crvena krvna zrnca i trombociti) i nivo hemoglobina u krvi.
Hemioterapija
Terapija zasnovana na korišćenju hemijskih jedinjenja i lekova za ubijanje ćelija. Iako taj pojam takođe uključuje i lečenje zaraznih bolesti, u kojima se ubijaju patogeni, u svakodnevnom jeziku se koristi uglavnom u vezi sa lečenjem malignih bolesti pri čemu se ubijaju ćelije raka.
Hromozom
Kompaktna i organizovana struktura koja sadrži većinu DNK organizma.
Klinički pregled
Pregled pacijenta koji vrši lekar pošto prikupi podatke o istoriji bolesti pacijenta. Uključuje skup dijagnostičkih postupaka koji imaju za cilj traženje objektivnih znakova (osim subjektivnih simptoma koje prijavljuje pacijent) koji bi ukazivali na patološko stanje.
Komorbiditet
Istovremeno postojanje nekoliko bolesti kod jedne osobe.
Kompjuterizovana tomografija
Tehnika dijagnostičkog snimanja u kojoj se podaci prikupljaju putem prolaska raznih snopova X - zraka kroz pogođeno područje, a koje obrađuje računar i stvara trodimenzionalnu sliku.
Citogenetika
Grana genetike koja proučava hromozome i deobu ćelija.
Proučava morfologiju hromozoma koji su vidljivi optičkim mikroskopom i kariotip, tj. skup svih hromozoma u jednoj ćeliji.
Kreatinin
Merenje količine otpadnog proizvoda kreatinina u krvi. Povećana količina kreatinina ukazuje na smanjenu funkciju bubrega (bubrežna insuficijencija).
Krioglobulinemija
Stanje u kome je u krvi prisutan patološki protein (krioglobulin) što dovodi do problema sa krvotokom u rukama i stopalima, i može imati za posledicu pojavu bola.
Dijagnoza
Klinička procena koja podrazumeva prepoznavanje određene bolesti na osnovu analize kliničkih znakova i simptoma koje pacijent navodi i primene određenih tehnika snimanja.
Dijagnostičko snimanje
Metode koje otkrivaju, kroz formiranje slika, prisustvo patološkog stanja. Obuhvata rendgensko snimanje, kompjuterizovanu tomografiju, ultrazvuk, snimanje magnetnom rezonancom.
Brzina sedimentacije eritrocita
Brzina pri kojoj se crvena krvna zrnca natalože za sat vremena; to je nespecifična mera upale.
Umor (eng. fatigue)
Osećaj umora koji traje, teško se prevazilazi i ostavlja osećaj potpune iscrpljenosti na emocionalnom, psihičkom i fizičkom planu. Ovakav osećaj umora nije povezan sa obavljanjem aktivnosti i teško se otklanja spavanjem ili odmaranjem.
Masti (lipidi)
Grupa nutrijenata koju karakteriše visoka energetska vrednost (9 kalorija/g, više nego duplo u odnosu na proteine i ugljene hidrate). Pored skladištenja i isporuke energije, masti imaju druge važne uloge u pravilnom funkcionisanju tela, ali ne bi trebalo da se unose u prevelikim količinama jer može biti štetno za zdravlje.
Vlakna (dijetalna vlakna)
Klasa namirnica bez prehrambene vrednosti za ljude (koju ne vare creva), ali koja ima važne funkcionalne efekte, kao što je povećana sitost i poboljšanje funkcije creva.
Fokalna lezija
Promena tkiva ili organa, pojedinačna i lokalizovana.
Folat (ili folna kiselina)
Vitamin iz B grupe, važan za rast i razmnožavanje ćelija tela.
Slobodni radikali
Otpadni proizvodi koji se formiraju unutar ćelija i koji su štetni za telo.
Granulociti
Vrsta belih krvnih zrnaca sa karakteristikama granulacija unutar njih.
Granulocitopenija
Smanjenje broja granulocita u perifernoj krvi.
Hemoglobin
Komponenta crvenih krvnih zrnaca koja prenosi kiseonik u krvi.
Hemoragija
Krvarenje iz krvnih sudova (arterija, vena, kapilara).
Hepatosplenomegalija
Uvećanje i jetre i slezine.
Fluorescentna in situ hibridizacija (FISH)
Veoma osetljiva tehnika za otkrivanje hromozomskih abnormalnosti.
Hiperkalcemija
Povećan sadržaj kalcijuma u krvi.
Hiperviskoznost
Povećana viskoznost i volumen plazme, što je povezano sa glavoboljama, zamućenim vidom, krvarenjem u mrežnjači i krvarenjem iz desni i nosa.
Simptomatska hiperviskoznost
Ozbiljno povećanje viskoznosti krvi koje dovodi do simptoma poput glavobolje i vrtoglavice.
IgM
Monoklonski imunoglobulin M, monoklonski paraprotein ili M protein, vrsta antitela koja su uključena u imunološku odbranu, proizvode ih specifični B limfociti koji se nazivaju plazmociti.
IgM-MGUS
Naziv za monoklonsku gamapatiju neodređenog značaja, poremećaj plazmocita koji karakterišu niski nivoi monoklonskog proteina u krvi i/ili urinu, bez simptoma povezanih sa mijelomom (anemija, bubrežna slabost, hiperkalcemija i litičke lezije).
Imuni sistem
Skup organa, tkiva i cirkulišućih ćelija, raspoređenih po telu i međusobno povezanih, čiji je zadatak da učestvuju u odbrani organizma.
Imunohemioterapija
Kombinovano lečenje hemioterapijom i imunoterapijom.
Imunofenotipsko ispitivanje
Ispitivanje čiji je cilj prepoznavanje određenih ćelija u uzorku na osnovu specifičnih supstanci koje se nalaze na površini ili unutar tih ćelija.
Imunofenotipizacija
Ispitivanje čiji je cilj prepoznavanje određenih ćelija u uzorku na osnovu specifičnih supstanci koje se nalaze na površini ili unutar tih ćelija.
Imunosupresija
Stanje oobe koja, iz različitih razloga, ima smanjenu imunološku obranu.
Imunoterapija
Terapija koja deluje na imuni sistem.
Incidenca
Broj osoba obolelih od neke bolesti (novi slučajevi) u određenom vremenskom periodu.
Infekcija
Proces u toku koga mikroorganizmi (npr. bakterije, virusi) napadaju organizam ili njegove delove (organe ili tkiva).
Jonizujuće zračenje
Zračenje čija je energija dovoljna da izazove gubitak elektrona iz atoma koji postaju joni. Alfa i beta čestice, kao što su gama zraci i rendgenski zraci, primeri su jonizujućeg zračenja. Ultraljubičasta svetlost, infracrvena i vidljiva svetlost su primeri nejonizujućeg zračenja.
Gvožđe
Važan mineral za formiranje hemoglobina, proteina u crvenim krvnim zrncima, koji prenosi kiseonik u krvi.
Bubrežna insuficijencija
Smanjenje sposobnosti bubrega da obavlja svoje funkcije.
Laktatna dehidrogenaza
Element grupe enzima koji se mogu otkriti u krvi i u drugim telesnim tkivima i koji su uključeni u proizvodnju energije u ćelijama. Povećanje ove supstance u krvi može biti znak oštećenja tkiva ili određenih vrsta malignih bolesti.
Leukemija
Vrsta raka koji zahvata ćelije krvi.
Leukopenija
Kliničko stanje koje karakteriše abnormalno smanjenje leukocita (belih krvnih zrnaca) u krvi.
Laki lanci
Deo monoklonskog proteina ili M proteina koji se karakteriše malom molekulskom težinom. Može da se poveže sa teškim lancima ili da se odvoji ili da bude slobodan.
Limfadenopatija
Uvećani limfni čvorovi.
Limfociti
Vrsta belih krvnih zrnaca koji pomažu da se telo odbrani od infekcije. Postoje tri glavne vrste limfocita: B-limfociti, koji proizvode antitela; T-limfociti, koji imaju različite funkcije, uključujući pomoć B limfocitima u proizvodnji antitela; limfociti i ćelije „prirodne ubice“ (NK ćelije), koje mogu da napadnu ćelije inficirane virusom i tumorske ćelije.
B limfociti
Vrsta belih krvnih zrnaca koji pomažu u zaštiti tela od infekcije. B-ćelije proizvode antitela.
Limfni čvorovi
Mala okrugla tela koja pripadaju imunom sistemu, raspoređena u različitim delovima tela i međusobno povezana malim kanalima koji se nazivaju limfni sudovi. Limfni čvorovi su stanice u kojima se ćelije imunog sistema, posebno limfociti, susreću sa potencijalno opasnim stranim agensima i preduzimaju korake za njihovo suzbijanje.
Limfni sistem
Deo imunog sistema koji uključuje elemente prisutne u telu - slezinu, koštanu srž, limfne čvorove i limfne sudove.
Limfocitna leukemija
Hronični tok hematološke neoplazije uzrokovan nagomilavanjem prividno zrelih limfocita u koštanoj srži i perifernoj krvi.
Limfoproliferativni poremećaj
Bolest koja je povezana sa ćelijama limfnog sistema.
Snimanje magnetnom rezonancom (MRI)
Dijagnostička tehnika koja koristi magnetna polja umesto zračenja da bi se snimila radiografska slika; naročito je korisna kod neuroloških bolesti, bolesti skeletnih mišića, kardiovaskularnih i onkoloških bolesti.
Minerali (ili neorganski elementi) (npr. kalcijum, natrijum itd.)
Supstance koje su prisutne u telu u malim količinama, ali su neophodne za ljudski život; minerali se ne mogu proizvoditi unutar naših tela, tako da ih moramo obezbediti iz naše ishrane. Mineralne soli su posebno važne za procese formiranja zuba i kostiju, regulaciju soli i vode, rast i razvoj tkiva i organa i za procese koji proizvode energiju.
Monoklonska gamapatija neodređenog značaja (MGUS)
Nemaligna bolest kod koje postoji nizak nivo M proteina, ali nema drugih simptoma. Neki slučajevi mogu napredovati u mijelom.
Mijeloidne ćelije
Ćelije koje su nastale iz hematopoetskih matičnih ćelija koje se nalaze u koštanoj srži, iz njih nastaju crvena krvna zrnca, određena bela krvna zrnca (granulociti i monociti) i trombociti.