Uloga porodice

Uloga porodice

Strategije porodičnih aktivnosti u različitim fazama bolesti

Prva hospitalizacija je jedan od najtežih perioda u životu porodice čiji je član oboleo od šizofrenije. To je vreme anksioznosti i nesigurnosti, kada se dijagnoza šizofrenije često shvata kao nepremostiva prepreka.

Kako razgovarati sa osobom obolelom od šizofrenije?

Mnogi ljudi kojima je dijagnostikovana šizofrenija imaju problema sa koncentracijom i razumevanjem veoma složenih rečenica.

Komunikacija prilagođena mogućnostima pacijenta

Da bi nas razumeli, nije važno samo šta govorimo već i kako govorimo. Komunikacija sa osobom koja boluje od šizofrenije može biti otežana poremećenim kognitivnim funkcijama (neurokognitivni poremećaji).

Stavovi članova porodice prema lečenju

Osobe koje se leče od šizofrenije često su okružene članovima porodice, bliskim ljudima, prijateljima, poznanicima i drugim ljudima čija mišljenja su im važna.

Terapeutski uticaj negovatelja

Šizofrenija je hronično oboljenje, koje zahteva dugotrajno lečenje, obično tokom celog života pacijenta.

Uloga negovatelja u podsticanju saradnje

Prema rezultatima istraživanja, jedan pacijent sa šizofrenijom ima oko 10 osoba, iz bliskog kruga, koje su direktno pogođene posledicama bolesti.

Uticaj porodice na tok bolesti

Porodica može imati različite uloge na tok bolesti, bile one korisne, podržavajuće, motivacione ili nepovoljne. Dobro je razmisliti o sopstvenom uticaju i odgovornosti u daljem toku bolesti i lečenja člana porodice.

Svakodnevni život sa pacijentom koji se leči od šizofrenije

Svakodnevni život članova porodice i drugih osoba bliskih pacijentima može biti ispunjen stalnim strahom od vraćanja psihoze i poremećenog funkcionisanja bolesnika zbog hroničnih simptoma.

Teret bolesti

Stigma mentalne bolesti je iskustvo koje oboleli deli sa svojim okruženjem, naročito sa porodicom.

Reakcije članova porodice na psihozu

Ne postoje uobičajene porodične reakcije na bolest člana porodice, koji je najčešće dete, ali su transkulturalne studije utvrdile spektar takvih reakcija, bez obzira na to da li je u pitanju prva pojava bolesti ili njen hronični tok.

Uticaj bolesti na porodični život

Pojava šizofrenije ili bilo koje druge ozbiljne hronične bolesti u porodici u potpunosti menja njeno dotadašnje funkcionisanje. Psihoza i njene posledice izazivaju mnoge emotivne reakcije u porodici i dovode do brojnih problema sa organizacijom.

Posao i društveni odnosi

Posao i društveni život
Pravo na rad je osnovno ljudsko pravo, a u slučaju šizofrenije je element lečenja od neprocenjivog značaja. Rad pomaže da se umanji nivo apatije, povlačenja iz društva i siromašnog rečnika.

Prva poseta

Kada otići kod lekara?

Prva poseta ne mora biti psihologu ili psihijatru. Lekarske savete možete tražiti od lekara opšte prakse, naročito u slučaju neodređenih simptoma, kao što su osećaj napetosti, nervoza, razdražljivost, glavobolje, bolovi u mišićima i stomaku, slabost, gubitak energije, smanjeni apetit, problem sa spavanjem, drhtanje mišića, ubrzan rad srca, osećaj opšte slabosti, problem sa koncentracijom i pamćenjem, anksioznost, strah, neraspoloženost.

Poseta psihologu ili psihijatru

Pregled može obuhvatiti dijagnostiku ličnosti da bi se utvrdili stalni obrasci reakcija na spoljne događaje i unutrašnja iskustva, što su obrasci koji ometaju prilagođavanje i suočavanje sa životnim poteškoćama, kao i rešavanje konfliktnih međuljudskih situacija. Takođe se dijagnostikuju načini savladavanja stresa, psihološki odbrambeni mehanizmi, slika o sebi i procena sebe kao značajan izvor, koji je od pomoći kada se izlazi na kraj sa teškim situacijama. Važno je naučiti emocionalne odnose u porodici iz koje potiče i traumatična iskustva iz detinjstva i odraslog doba.

Dijagnoza i metode lečenja

Lekar u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (lekar opšte prakse, psihijatar) dijagnostikuje uzroke različitih osećaja. Lekar postavlja pitanja o porodičnim i životnim situacijama pacijenta, o izvorima njegovog/njenog stresa i detaljno ispituje telesno stanje. Ako je potrebno, lekar upućuje na dodatna testiranja (laboratorijske analize krvi i urina, možda i hormona, rendgen, EKG i drugo).

Kada je potrebna hospitalizacija?

Veći deo lečenja se sprovodi van bolnice, najčešće kod kuće, sa porodicom.

Načini podrške

Indirektni načini psihijatrijske nege
Terapija prilagođavanja okruženju

Često postavljana pitanja

Često postavljana pitanja
Često postavljana pitanja

EM-109686; 09/2022

Logo Janssen | Pharmaceutical Companies of Johnson & Johnson