Postoji deo mozga koji je zadužen za prepoznavanje pojava koje su povezane sa nama, odnosno stvari koje nas se direktno tiču. Ovaj deo mozga se aktivira u situacijama, na primer, kada sretnemo osobu koja nam deluje poznato (kada hodamo ulicom, mimoilazimo se sa mnogo nepoznatih ljudi, ali kada iznenada naiđemo na prijatelja ili poznanika, ovaj deo mozga se aktivira, zbog čega prepoznajemo poznato lice, odnosno osobu). Primećujemo informacije koje su nam interesantne ili koje se na određeni način odnose na nas (na primer, dok hodamo ulicom, prolazimo pored mnogo reklama, ali mi samo tražimo određeni objekat ili mesto).
Ako vidimo reklamu za taj objekat ili mesto, taj deo mozga će se aktivirati. Tada ćemo shvatiti da upravo to tražimo. Naš mozak nalazi informaciju koja nam iz nekog razloga deluje značajno, važno ili zanimljivo (npr. kao kada oduševljeni biciklista vidi novi model bicikla u izlogu prodavnice).
Rana dijagnoza i rani početak lečenja omogućavaju brz oporavak pacijenata, pa samim tim i njihov povratak porodici, prijateljima, poslu, školi, odnosno, normalnom životu.
Simptomi šizofrenije mogu da se podele u pet grupa, pri čemu pacijent može da ima samo jedan simptom ili dva, a može da bude prisutno i više, koji su opisani u nastavku teksta. Isto tako, osoba kojoj je dijagnostikovana šizofrenija može duže vreme biti bez ikakvih simptom šizofrenije.
Šizorfenija je bolesti kao i sve druge. Neke moždane strukture ne funkcionišu kako treba.
Posledice simptoma šizofrenije
Istraživanje pokazuje obrnutu vezu između trajanja bolesti i broja epizoda, i rezultata na neuropsihološkom testiranju.
Kako se lekovima leče simptomi šizofrenije?